Naime, od 1996. godine, prema odluci Sabora Republike Hrvatske, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige jer je tog datuma 1501. godine, Marko Marulić završio svoje slavno djelo „Libar Marka Marulića Splićanina u kom se uzdrži istorija svete udovice Judit u vrsih harvacki složena“.

Cjelokupan opus Marka Marulića predstavlja temelje nacionalne književne baštine, a njegovi radovi na materinskome jeziku potvrđuju zrelost hrvatske književne tradicije i njezinu mogućnost da se na narodnome jeziku stvore djela velike umjetničke vrijednosti. Zato ga danas s pravom smatramo ocem hrvatske književnosti, utemeljiteljem našeg pjesništva, a njegovo djelo najzrelijim književnim izrazom hrvatske kulturne baštine.

Cijeneći i proučavajući vlastitu kulturnu tradiciju izgrađenu na temeljima Marulićeva stvaralaštva, pridonosimo stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta, koji je oduvijek sadržavao i dio vjernog odraza pripadnosti europskom kulturnom krugu.

Društvo hrvatskih književnika, koje i danas  djeluje kao jedan od glavnih čuvara i promotora hrvatske pisane riječi, utemeljeno je također 22. travnja 1900. godine. Od 1997. godine, u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige (sastavljene od novčanog iznosa i povelje), tj. Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, Davidias – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te Slavić – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac. Na Glavnoj skupštini UNESCO-a 1995. godine donijeta je odluka da se 23. travnja obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti kada su 1616. godine umrli književnici Miguel de Cervantes, Wiliam Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO poziva „čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava“. Uz obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava, 23. travnja se također održava i manifestacija Svjetska noć knjige.

Inačica ove manifestacije u Hrvatskoj je pokrenuta 2012. godine na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok, kojima su se u organizaciji pridružili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info. Noć knjige, Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava objedinjeni su u jedinstvenu manifestaciju, te knjižnice, knjižare, škole, javni prostori i ustanove diljem Hrvatske obiluju raznovrsnim programom. Od 2014. godine, osim u prostor specijalnih knjižnica, muzeja, klubova i kina, Noć knjige ulazi i u bolnice i zatvore. Noć knjige pokrenuta je kako bi se, kroz jedinstvenu nacionalnu manifestaciju, potaknula kultura čitanja i uvažavanje knjige kao civilizacijskog i kulturološkog dosega.

Učenici 7. razreda trebali su uz Dan knjige poslati i originalnu fotografiju omiljenog mjesta na kojem najviše vole čitati. Fotografije otkrivaju učenike s knjigom na krovu, u ormaru, na pikniku,  livadi, krevetu, drvetu, u naslonjaču… Neki su osmislili predivnu scenografiju te svoja mjesta za čitanje ukrasili lampicama i gomilom knjiga, a neki su čitali i s kućnim ljubimcima! Mjesta na kojima učenici vole čitati, zaista su originalna i vrlo zanimljiva!

Učenici svakog razreda komentirali su i vrednovali sve razredne fotografije, te odabrali 3 najbolje (vršnjačko vrednovanje): u 7. a razredu, 1. mjesto osvojila je fotografija Lorene Sopić, 2. mjesto osvojila je Ilijana Vrbnjak, a 3. mjesto pripalo je Franu Štefoku.

U 7. b razredu, autorica najuspješnije fotografije je Tea Imbrihalec, 2. mjesto pripalo je Idi Težak, a 3. mjesto osvojila je Laura Ptiček.  Nagrade za najuspješnije fotografije su dodatne odlične ocjene!

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN -a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga, usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedi­njenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

Učenici 5. razreda dobili su zadatak obilježiti Dan planeta Zemlje rješavajući kreativne zadatke. Najprije su trebali pogledati film Misli na sutra te napisati kratak komentar (o čemu film progovara i što poručuje).

Zatim su mogli odabrati i riješiti jedan od ponuđenih zadataka:

1. napisati pjesmu posvećenu planetu Zemlji na kajkavskom narječju;
2. ilustrirati planet Zemlju ili napraviti likovni rad u bilo kojoj likovnoj tehnici (pastel, akvarel itd.);
3. osmisliti strip od 6 kvadrata;
4. provesti neku akciju čišćenja ili sadnje u svojem dvorištu, selu, potoku, rijeci te fotografirati rezultate sadnje biljaka, cvijeća, čišćenja potoka itd.;
5. izraditi maketu Zemlje u cvijeću ( od plastelina, papira itd.);
6. proučiti djelovanje mlade aktivistice Grete Thunberg te zabilježiti nove spoznaje;

Učenici su u realizaciji svojih zadataka pokazali svu svoju kreativnost i inovativnost.

Sanja Biškup, prof.