Kuća Šenoa obiteljska je kuća u Zagrebu u kojoj se nalazi ostavština obitelji Šenoa.

Ta je kuća sinonim za kulturnu baštinu koju su stvorili članovi obitelji Šenoa kroz četiri generacije - tijekom 182 godina života u Zagrebu. To su: Johannes Schöynoha i Alois Schönoa (djed i otac Augusta Šenoe), August Šenoa, Slava Šenoa (supruga Augusta Šenoe), Milan Šenoa i Branko Šenoa (sinovi Augusta Šenoe), Vera Šenoa (supruga Milana Šenoe), Nasta Rojc (supruga Branka Šenoe), Draga Šenoa Vabić (kći Augusta Šenoe), Zdenko Šenoa (jedini unuk Augusta Šenoe) te Marija Šenoa (supruga Zdenka Šenoe).

Obiteljska zbirka Šenoa proglašena je kulturnim dobrom rješenjem Ministarstva kulture i vodi se u evidenciji pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Kuća Šenoa naziv je autorskog projekta Jasmine Reis, nasljednice ostavštine obitelji Šenoa koji obuhvaća niz aktivnosti tijekom cijele godine, a koje su povezane s likom i djelom Augusta Šenoe i svih Šenoa. Posebni dio projekta Kuća Šenoa namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola.

Kuća je izgrađena 1929., pa Šenoa u njoj nije živio jer je umro još 1881. godine, ali su u njoj živjeli njegovi nasljednici. Gospođa Jasmina Reis naslijedila je kuću za očuhom Zdenkom Šenoa, unukom velikog književnika. Udovica Augusta Šenoe, Slava, nadživjela je muža čak 63 godine, a s njom je u Kući Šenoa živio i književnikov sin Milan.

Za Augusta Šenou kaže se da je stvorio našu čitateljsku publiku, a veliki dio svojih djela posvetio je rodnom Zagrebu. Rođen je 14. studenoga 1838., a preminuo je u Zagrebu 13. prosinca 1881. godine.
Zagreb je 9. studenoga 1880. godine  pogodio težak potres, a Šenoa je, kao gradski senator zadužen uz ostalo za graditeljstvo i socijalu, po cijele dane obilazio stradale i ruševine; tako je navukao upalu pluća koja se dalje zakomplicirala, a budući da antibiotika tada nije bilo, godinu dana kasnije preminuo je od posljedica upale. 

Zatim su učenici posjetili Interliber koji već 42 godine predstavlja središnje mjesto za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja te okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare. Posjetitelji su mogli sudjelovati u predstavljanju novih knjiga domaćih i inozemnih autora, druženju i razgovorima s književnicima, čitaonicama i radionicama, dodjeli književnih nagrada, aukciji starih knjiga, kvizovima, glazbenom programu te stručnim susretima nakladnika, knjižara i knjižničara.

 Sanja Biškup, prof.