Unutar Habsburške Monarhije hrvatske zemlje bile su podijeljene na:
Bansku Hrvatsku, Vojnu krajinu i Rijeku
Bansku Hrvatsku, Istru i Dalmaciju
Bansku Hrvatsku, Vojnu krajinu, Istru i Dalmaciju
Bansku Hrvatsku, Vojnu krajinu, Dubrovačku Republiku
Unutar Habsburške Monarhije, Banskom Hrvatskom je upravljao:
dvorsko ratno vijeće
hrvatski ban i sabor
hrvatska vlada
ugarska vlada
Unutar Habsburške Monarhije, Vojnom krajinom je upravljao:
hrvatski ban i sabor
ugarska vlada
dvorsko ratno vijeće
hrvatska vlada
Unutar Habsburške Monarhije, Rijekom je upravljala:
hrvatska vlada
ugarska vlada
primorska vlada
istarska vlada
U 18. st. Habsburškom Monarhijom vladala je:
Katarina Velika
Ivana Orleanska
Marija Terezija
Marija Antoaneta
Dokument kojim je Marija Terezija uredila obaveze kmetova prema feudalcu zove se:
bula
povelja
deklaracija
urbar
Prvu hrvatsku vladu Kraljevsko vijeće Marija Terezija osnovala je u gradu:
Varaždinu
Zagrebu
Osijeku
Karlovcu
Prosvijetliti znači
Ideja koja se javlja u 17. st. u Francuskoj a koja se protivi feudalnom društvu, kraljevom apsolutizmu i svemoći crkve a zagovara obrazovanje i znanost zove se:
demokracija
revolucija
hibernacija
prosvjetiteljstvo
Vladari koji su prihvatili ideju prosvijetiteljstva zovu se vladari:
prosvjetiteljstva
prosvijećenog apsolutizma
apsolutizma
demokracije
Vladari prosvijećenog apsolutizma bili su:
Od 13 britanskih kolonija u Sjevernoj Americi u 18. st. nastaje država
Rat kojim nastaje SAD trajao je od 1775. do 1783., a zove se:
Američki rat za neovisnost
Američki građanski rat
Američki protubritanski rat
Američki rat
Za američku Deklaraciju neovisnosti vrijedi:
Zapovjednik američkih snaga u Američkom ratu za neovisnost i prvi predsjednik SAD-a bio je:
Franklin Roosevelt
Thomas Jefferson
George Washington
Harry Truman
Temeljni zakon države zove se
Prva država u svijetu koja je donijela ustav je:
SAD
Velika Britanija
Francuska
Habsburška Monarhija
Prva industrijska revolucija je nagla promjena života ljudi izazvana uporabom:
električne energije i nafte kao nove pogonske snage
snage vjetra i vode kao nove pogonske snage
parnoga stroja kao nove pogonske snage
radijacije kao nove pogonske snage
Za Prvu industrijsku revoluciju vrijedi:
Druga industrijska revolucija je nagla promjena života ljudi izazvana uporabom:
električne energije i nafte kao nove pogonske snage
snage vjetra i vode kao nove pogonske snage
parnoga stroja kao nove pogonske snage
radijacije kao nove pogonske snage
Za Drugu industrijsku revoluciju vrijedi:
Prvi let avionom izvela su braća:
Lumiere
Wright
Benz
Bell
18. st. naziva se i:
stoljeće struje
stoljeće razuma
stoljeće pare
stoljeće automobila
19. st. naziva se i:
stoljeće pare
stoljeće razuma
stoljeće struje
stoljeće automobila
Prva država u Europi u kojoj je ukinuto feudalno društvo bila je:
Velika Britanija
SAD
Habsburška Monarhija
Francuska
Francuska građanska revolucija započela je 1789. god. napadom na:
kralja Luja XVI.
kraljicu Mariju Antoanetu
francuski parlament
tvrđavu i zatvor Bastille
U doba francuske revolucije nastala je:
Deklaracija neovisnosti
Deklaracija o ukidanju feudalnog društva
Deklaracija o revoluciji
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Francuzi su se tijekom revolucije podijelili na bogate i siromašne građane, tj. na:
direktorij i konvent
parlament i vladu
žirondince i jakobince
1., 2. i 3. stalež
Jakobinska diktatura uvedena u Francuskoj na čelu s Maximilianom Robespierreom ostala je poznata kao razdoblje:
blagostanja i mira
nasilja i terora
pravednosti i ravnopravnosti
zadovoljstva postignutim
Nakon Francuske građanske revolucije na vlast u Francuskoj dolazi jedan od najpoznatijih vojskovođa u povijesti koji je želio osvojiti cijelu Europu:
Leonardo da Vinci
Winston Churchill
Napoleon Bonaparte
Isac Newton
Napoleon je težak poraz doživio 1812. god. u:
Njemačkom Carstvu
Habsburškoj Monarhiji
Ruskom Carstvu
Velikoj Britaniji
Konačni slom je Napoleon doživio 1814. god. u bitci kod:
Trafalgara
Sv. Helene
Leipziga
Waterlooa
Napoleon je 1808. god. ukinuo:
Dubrovačku Republiku
Rijeku
Istru
Mletačku Republiku
Hrvatske i slovenske zemlje južno od Save kojima je vladao Napoleon Bonaparte nazvane su:
Hrvatske pokrajine
Banska Hrvatska
Ilirske pokrajine
Mletačka Republika
U doba francuske vladavine nad hrvatskim zemljama u Zadru 1806. god. počinju izlaziti prve novine na hrvatskom jeziku:
Zora dalmatinska
Il Regio Dalmata - Kraglski Dalmatin
Novine Horvatske
Danica Horvatska, Slavonska, Dalmatinska
Ilirske pokrajine ukinute su 1813. god., nakon čega njihov teritorij ulazi u sastav:
Hrvatske
Dalmacije
Istre
Habsburške Monarhije
Zajednica ljudi međusobno povezana porijeklom, jezikom i običajima zove se
Zajednica ljudi međusobno povezana nacionalnom sviješću zove se
Nacionalna svijest je:
svijest o pripadnosti nekoj naciji
svijest o poštivanju nacionalnih granica
svijest o poštivanju nacionalnih zakona
svijest o korištenju nacionalnog jezika
Razdoblje hrvatske prošlosti u 1. pol. 19. st . u kojem se budi hrvatska nacionalna svijest zove se:
hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret
buđenje hrvatske nacionalne svijesti
proljeće naroda
proljeće Hrvata
Sudionici hrvatskog narodnog preporoda zovu se:
utopisti ili socijalisti
prosvjetitelji ili preporoditelji
preporoditelji ili ilirci
Iliri ili preporoditelji
Hrvatski peporoditelji su svojim jezičnim programom tražili da:
latinski jezik ostane službeni jezik u Banskoj Hrvatskoj
njemački jezik postane službeni jezik u Banskoj Hrvatskoj
mađarski jezik postane službeni jezik u Banskoj Hrvatskoj
se stvori jedinstveni književni hrvatski jezik koji će biti i službeni jezik u Banskoj Hrvatskoj
Jedinstveni pravopis hrvatskog jezika napisao je 1830. godine:
Janko Drašković
Ljudevit Gaj
Ivan Kukuljević Sakcinski
Antun Mihanović
Politički program hrvatskog narodnog preporoda "Disertacija" je 1832. god. napisao:
Janko Drašković
Metel Ožegović
Ivan Mažuranić
Ljudevit Gaj
"Disertacija" Janka Draškovića predviđala je stvaranje države Velike Ilirije, koja bi obuhvaćala:
mađarske i hrvatske zemlje te BIH
makedonske i hrvatske zemlje te BIH
srpske i hrvatske zemlje te BIH
slovenske i hrvatske zemlje te BIH
Za hrvatski narodni preporod vrijedi:
Pjesmu "Horvatska domovina" koja postaje hrvatska himna napisao je
Hrvatsku himnu uglazbio je
Prve političke stranke osnovane u Hrvatskoj u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda bile su:
Stranka prava i Narodna stranka
Horvatsko-vugerska i Ilirska stranka
Hrvatska seljačka stranka i Stranka prava
Ilirska stranka i Narodna stranka
Zahvaljujući djelovanju preporoditelja, Hrvatski sabor proglašava hrvatski jezik službenim u Banskoj Hrvatskoj godine
Za preporod Hrvata u Dalmaciji vrijedi:
Porečko-puljski biskup i vođa preporodnog pokreta Hrvata u Istri bio je:
Juraj Dobrila
Josip Jelačić
Ljudevit Gaj
Miho Klaić
Liberalizam je:
ideja koja smatra da svi ljudi moraju imati osobnu slobodu, a nju im mora osigurati država
ideja koja smatra da se ne smiju provoditi nikakve promjene u državi
ideja koja smatra da treba stvoriti društvo u kojem bi svi ljudi bili materijalno i društveno jednaki a privatno vlasništvo bi se ukinulo i zamijenilo državnim vlasništvom
ideja koja smatra da će pojedinac postati slobodan tek ako se ukine država
Anarhizam je:
ideja koja smatra da svi ljudi moraju imati osobnu slobodu, a nju im mora osigurati država
ideja koja smatra da se ne smiju provoditi nikakve promjene u državi
ideja koja smatra da treba stvoriti društvo u kojem bi svi ljudi bili materijalno i društveno jednaki a privatno vlasništvo bi se ukinulo i zamijenilo državnim vlasništvom
ideja koja smatra da će pojedinac postati slobodan tek ako se ukine država
Konzervativizam je:
ideja koja smatra da svi ljudi moraju imati osobnu slobodu, a nju im mora osigurati država
ideja koja smatra da se ne smiju provoditi nikakve promjene u državi
ideja koja smatra da treba stvoriti društvo u kojem bi svi ljudi bili materijalno i društveno jednaki a privatno vlasništvo bi se ukinulo i zamijenilo državnim vlasništvom
ideja koja smatra da će pojedinac postati slobodan tek ako se ukine država
Socijalizam je:
ideja koja smatra da svi ljudi moraju imati osobnu slobodu, a nju im mora osigurati država
ideja koja smatra da se ne smiju provoditi nikakve promjene u državi
ideja koja smatra da treba stvoriti društvo u kojem bi svi ljudi bili materijalno i društveno jednaki a privatno vlasništvo bi se ukinulo i zamijenilo državnim vlasništvom
ideja koja smatra da će pojedinac postati slobodan tek ako se ukine država
Razdoblje revolucija koje zahvaća gotovo cijelu Europu 1848. godine zove se:
zima naroda
proljeće naroda
ljeto naroda
jesen naroda
U doba revolucija 1848. u europskim državama ukida se:
ustav
samostalnost
feudalno društvo
državna vojska
U vrijeme revolucije 1848. hrvatski političari sastavljaju 30 zahtjeva vladaru u Beču, koji se zovu:
Deklaracija o zahtjevima
Hrvatski sabor
Urbar
Zahtijevanja naroda
Ban Banske Hrvatske, zapovjednik Vojne krajine i namjesnik Rijeke i Dalmacije, 1848. postaje
Za bana Josipa Jelačića vrijedi:
Propadanjem feudalnog društva javljaju se novi društveni slojevi:
ludisti (bogati građani) i čartisti (radnici)
velikaši i obrtnici
buržoazija (bogati građani) i najamni radnici
vlastelini i radnici
U Vojnoj krajini nastaju šire zajednice koje čine krvni srodnici, a koje olakšavaju život u vrijeme kad muškarci odlaze u rat. To su:
vojne zajednice
bratstva
savezi rodova
kućne zadruge
Stil u umjetnosti koji se javlja u Europi u 1. pol. 19. st. zove se:
monarhizam
romantizam
romanika
gotika
Kraljevina Italija nastala je 1861. god. ujedinjenjem talijanskih država oko:
Kraljevine Sardinije (Pijemont)
Venecije
Papinske države
Lombardije
Njemačko Carstvo nastaje 1871. god. ujedinjenjem oko:
Habsburške Monarhije
Austrije
Bavarske
Pruske
Pitanje opstanka Osmanskog Carstva u 19.st. naziva se:
osmansko pitanje
istočno pitanje
tursko pitanje
zapadno pitanje
Velika istočna kriza koja je trajala od 1875. do 1878. je:
naziv za događaje u Osmanskom Carstvu koji su počeli pobunom kršćana u BIH a u koje se umiješala Rusija, Srbija i Crna Gora
naziv za događaje u Habsburškoj Monarhiji koji su počeli pobunom Hrvata a u koje se umiješala Srbija, Osmansko Carstvo i Bugarska
naziv za događaje u Habsburškoj Monarhiji koji su počeli pobunom Srba a u koje se umiješala BIH, Crna Gora i Hrvatska
naziv za događaje u Osmanskom Carstvu koji su počeli pobunom Hrvata a u koje se umiješala BIH, Srbija i Rusija
Velika istočna kriza završila je 1878. god. Berlinskim kongresom, na kojem su nastale 3 nove države:
Hrvatska, Srbija, Crna Gora
BIH, Srbija, Crna Gora
Srbija, Crna Gora, Rumunjska
BIH, Crna Gora, Rumunjska
Odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska je dobila pravo:
okupacije (zaposjedanja) BIH
aneksije (pripajanja) BIH
kolonizacije (naseljavanja) BIH
urbanizacije (razvijanja gradova) BIH
Ministar financija koji je u ime Austro-Ugarske upravljao BIH, Benjamin Kallay, želio je stvoriti naciju:
Bošnjaka (Hrvati, Srbi, Muslimani)
Bosanaca (Hrvati, Srbi, Muslimani)
Hercegovaca (Hrvati, Srbi, Muslimani)
Austrougarca (Hrvati, Srbi, Muslimani)
Izdvajanje BIH iz Osmanskog Carstva i njenu aneksiju (pripajanje) Austro-Ugarskoj, Austro-Ugarska je proglasila:
1918. god.
1914. god.
1912. god.
1908. god.
"Viktorijansko doba" je naziv za:
razdoblje 2. pol. 19. st. kada Francuskom vlada kraljica Viktorija
razdoblje 2. pol. 19. st. kada Njemačkom vlada kraljica Viktorija
razdoblje 2. pol. 19. st. kada Rusijom vlada kraljica Viktorija
razdoblje 2. pol. 19. st. kada Velikom Britanijom vlada kraljica Viktorija
Politika kojoj je cilj osvajanje kolonija radi stvaranja kolonijalnog carstva zove se:
kolonijalizam
imperijalizam
apsolutizam
merkantilizam
Druga imena za razdoblje novog apsolutizma kojeg u Hrvatsku uvodi car Franjo Josip I. 1851. god. su:
oktroirani ustav ili neoapsolutizam
neoapsolutizam ili Bachov apsolutizam
centralizam ili Bachov apsolutizam
centralizam ili novi apsolutizam
U razdoblju novog apsolutizma Franjo Josip I. uvodi:
ustav i parlament
demokraciju i aristokraciju
centralizam i federaciju
centralizam i germanizaciju
Novi apsolutizam je u Hrvatskoj ukinut 1860. god. dokumentom Franje Josipa I. koji se zove:
Veljački patent
Svibanjska deklaracija
Krfska deklaracija
Listopadska diploma
Hrvatski sabor sazvan 1861., odmah nakon ukidanja novog apsolutizma, raspravlja o:
odnosima Hrvatske prema Austriji i Ugarskoj
odnosima Hrvatske prema Srbiji i Crnoj Gori
odnosima Hrvatske prema Dalmaciji i Istri
odnosima Hrvatske pema Dalmaciji i Rijeci
Za Hrvatski sabor 1861. god. vrijedi:
"Ocem domovine" Hrvati su nazvali vođu Stranke prava
Austro-ugarskom nagodbom 1867. god. Habsburška Monarhija je podijeljena na:
hrvatski i ugarski dio
austrijski i hrvatski dio
ugarski i slavenski dio
austrijski i ugarski dio
Za Austro-ugarsku nagodbu vrijedi:
Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. god. Hrvatska je dobila:
posebni položaj unutar Ugarske
pravo na ujedinjenje hrvatskih zemalja
grad Rijeku
pravo na samostalnost Hrvatske
Za Hrvatsko-ugarsku nagodbu vrijedi:
"Ban pučanin" koji je modernizirao Bansku Hrvatsku u 2. pol. 19. st. bio je:
Vladko Maček
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Mažuranić
Matija Mažuranić
Godine 1874. u gradu Zagrebu ban Ivan Mažuranić osniva visoku školu:
Zagrebačku gimnaziju
Zagrebačku tehničku školu
Zagrebačko sveučilište
Zagrebački park
Za bana Ivana Mažuranića vrijedi:
Ban koji je pokušao mađarizirati Hrvatsku zvao se:
Josip Jelačić
Ljudevit Gaj
Nikola Šubić Zrinski
Khuen Hedervary
Godine 1895. Hedervary u Zagreb poziva cara Franju Josipa I., prilikom čega su zagrebački studenti:
javno otpjevali hrvatsku himnu
spalili mađarsku zastavu
potvrdili svoje zadovoljstvo banovanjem Khuena Hedervaryja
razbili kočiju kojom se vozio Franjo Josip I.
Godine 1904. braća Antun i Stjepan Radić osnivaju novu hrvatsku stranku:
Ilirsku stranku
Stranku prava
Demokratsku stranku
Hrvatsku pučku seljačku stranku
Prekomorski posjed europske države zove se
Politika kojoj je cilj osvajanje kolonija naziva se imenom:
materijalizam
kolonijalizam
socijalizam
utopizam
Najveća kolonijalna sila krajem 19. i na poč. 20. st. bila je:
Velika Britanija
Francuska
Njemačka
SAD
Američki građanski rat trajao je od 1861. do 1865., a u njemu su se borili:
Sjever i Jug
Sjever i Zapad
Jug i Istok
Istok i Zapad
Američki građanski rat vodio se zbog pitanja ukidanja:
kolonija
ropstva
federacije
ustava
U Američkom građanskom ratu pobijedio je Sjever pod vodstvom:
Theodora Roosevelta
Thomasa Jeffersona
Abrahama Lincolna
Georgesa Washingtona
Pobjedom Sjevera u Američkom građanskom ratu, u SAD-u je ukinuto
Prve moderne Olimpijske igre održane su:
1896. god. u Ateni
1936. u Berlinu
1865. u New Yorku
1899. u Rimu
Kinematograf su izumili braća:
Wright
Curie
Nobel
Lumiere
Žene koje se bore za pravo glasa za žene zovu se
U prvom Balkanskom ratu 1912. god. ratovali su:
Grčka, Srbija, Crna Gora i Bugarska protiv Osmanskog Carstva
Rusija i Srbija protiv Osmanskog Carstva
Austro-Ugarska protiv Osmanskog Carstva
Hrvatska protiv Osmanskog Carstva
Za prvi Balkanski rat vrijedi:
U drugom Balkanskom ratu 1913. god. ratovali su:
Bugarska i Srbija protiv Osmanskog Carstva
Bugarska protiv Srbije, Grčke, Rumunjske, Crne Gore i Osmanskog Carstva
Osmansko Carstvo protiv Rusije
Osmansko Carstvo protiv Albanije
Nakon Balkanskih ratova, Balkanski poluotok naziva se imenom:
poluotok mira
bačva baruta
srpski poluotok
bugarski poluotok
Prvi svjetski rat trajao je od:
1912. do 1914. god.
1912. do 1916. god.
1914. do 1916. god.
1914. do 1918. god.
U Prvom svjetskom ratu ratovala su dva vojna saveza:
Članice Antante na početku rata bile su:
Članice Trojnog saveza na početku rata bile su:
Italija prelazi 1915. god. na stranu Antante jer joj je Londonskim ugovorom obećana:
istočna obala Jadrana
cijela Hrvatska
cijela Austro-ugarska
zapadna obala Jadrana
Godine 1917. u rat na stranu Antante zbog podmorničkog rata Njemačke ulazi:
Japan
Kanada
SAD
Brazil
Rusija 1917. izlazi iz Prvog svjetskog rata zbog:
revolucija kojima na vlast dolaze ruski komunisti
zračnog napada na Moskvu
pritiska Japana i Njemačke
uporabe atomske bombe
Najkrvavija bitka Prvog svjetskog rata bila je zapadnom bojištu, i to bitka kod: