Sve je započelo u Mjesecu hrvatske  knjige, početkom školske godine, a aktivnosti su se odvijale tijekom cijele školske godine. Cilj Projekta bio je motivirati učenike za čitanje općenito, a onda i za dodatno istraživanje i upoznavanje života i rada Ivane Brlić-Mažuranić, unuke bana Ivana Mažuranića. 

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja već više od dva desetljeća uspješno promiče knjigu i čitanje kao društvenu vrijednost.  U našoj smo školi obilježiti Mjesec knjige raznim aktivnostima.  Ovogodišnja je manifestacija bila posvećena kulturnoj baštini. Glavna je tema bila Baš baština, a moto (U)čitaj nasljeđe! Uz to, glavni je motiv bio glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta. Neke aktivnosti bile su vezane i za Ivanu Brlić-Mažuranić te njenu obitelj. 

Aktivnosti su se odvijale u školskoj knjižnici, gdje su učenici, učitelji, djelatnici naše škole, ali i gosti iznenađenja, sudjelovali u čitateljskom maratonu, tj. svakodnevnom glasnom čitanju prema mogućnostima, a u dogovoru s učiteljicom Ivanom Mrvelj, knjižničarkom. Čitala su se djela s temom baštine, kao i bajke Ivane Brlić-Mažuranić (Regoč, Šuma Striborova, Ribar Palunko i njegova žena, Kako je Potjeh tražio istinu, Jagor, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Sunce Djever i Neva Nevičica itd.). Neka od tih djela su ekranizirana pa su učenici nakon čitanja mogli pogledati i filmske adaptacije, ali i animirane i dokumentarne filmove s istom temom. Učenici i učitelji mogli su donijeti i neke svoje knjige ili filmove s temom baštine i ekranizirana djela Ivane Brlić-Mažuranić te uživati na dekicama.

Razrednici su sa svojim razredima na Satovima razrednika također obilježili Mjesec hrvatske knjige. U školskoj knjižnici čitali su legende, bajke ili ulomke iz romana, a mogli su sa svojim razredima sudjelovati i u nekoj od radionica: GLAGOLJAŠKI STRANIČNICI (likovna radionica izrade knjižnih straničnika na glagoljici s temom Ivaninih likova ili naslova bajki); GLAGOLJSKI NAKIT (likovna radionica izrade naušnica, narukvica, ogrlica, broševa s glagoljskim slovima Ivaninih bajki i likova); STRIP RADIONICA (izrada stripova prema Ivaninim bajkama); NAŠE NOVE NASLOVNICE (ilustriranje naslovnica djela Ivane Brlić-Mažuranić ili legendi Hrvoja Hitreca s glagoljskim naslovima); PRIČAM TI PRIČU (stvaralačko prepričavanje djela I. Brlić-Mažuranić ili legendi s promjenom završetka, unosom novog lika itd.);  BILA JEDNOM  JEDNA…: a) literarna radionica stvaranja potpuno novih bajki ili legendi; b) jedan učenik započne bajku ili legendu, a svaki sljedeći dodaje novu izmišljenu rečenicu i ponavlja prethodne;  POMIJEŠANE BAJKE: a) određujemo kojoj Ivaninoj bajci ili poznatoj legendi pripadaju izvučeni pojmovi i likovi; b) izvlačimo pojmove i likove te stvaramo nove bajke i legende; DRAMSKE IMPROVIZACIJE: a) monolog jednog Ivaninog lika po izboru; b) dramsko-scenska igra prema Ivaninim djelima.

Čitali su učenici, razrednici, učitelji, stručni suradnici, a veliko iznenađenje za učenike bili su  ravnatelj Škole Predrag Mašić te tajnica Nevenka Zagorec, koji su dobili pohvale za vrlo izražajno čitanje.

Radionice su vodili: Iva Šarić, učiteljica Likovne kulture, Zlatko Cesar, učitelj Fizike i Tehničke kulture te Sanja Biškup, učiteljica Hrvatskoga jezika i voditeljica Projekta.

U holu naše škole postavljena je izložba učeničkih radova nastalih na radionicama izrade straničnika na glagoljici, stripova i naslovnica djela prema bajkama Ivane Brlić-Mažuranić na glagoljici i glagoljskog nakita u različitim tehnikama. 

U suradnji s učiteljicom Informatike, Ivankom Lajtman-Lešnjak, učenici su na satovima Hrvatskoga jezika dobili zanimljiv zadatak. Naime, trebali su pomoću kodova otkriti i zapisati pojmove iz života i rada Ivane Brlić-Mažuranić (npr.  prvi ban pučanin, Ogulin, Slavonski Brod, Plaća, H. C. Andersen, Pećine, Srebrnjak, šegrt, Mokoš, Stribor), objasniti u kakvoj su vezi s književnicom te o tome raspravljati na satovima lektire.   Učenicima je to bio vrlo zanimljiv način rada jer su morali samostalno otkrivati, povezivati, istraživati, zaključivati…

Učenici su zatim u skupinama istraživali jezik u Ivaninim bajkama, glagolska vremena, stilske figure, zastarjele riječi, likove iz slavenske mitologije itd.

Svaka je skupina dobila i dodatni zanimljiv i nadasve kreativan zadatak: trebali su napraviti rodoslovno stablo obitelji Mažuranić, lutkarsku predstavu prema bajci Jagor, naslovnice bajki, stripove, ugostiti Potjeha u televizijskoj emisiji i napraviti intervju itd.

Projekt smo završili u Ogulinu, Ivaninom rodnom mjestu, gdje smo posjetili nagrađivani multimedijski i interdisciplinarni muzej Ivanina kuća bajki.

Muzej se smjestio u novoadaptiranoj zgradi unutar renesansnog kaštela Frankopan, u samoj jezgri bajkovitog grada Ogulina, zavičaja bajke.

Učenici su uz stručno vodstvo razgledali muzej, sudjelovali u radionicama pogađanja predmeta iz bajki te tako slavili bajke i bajkovito stvaralaštvo ne samo Ivane Brlić-Mažuranić, već i svih bajkopisaca svijeta.

Sanja Biškup, prof.