Zasigurno najpotresnije razdoblje Domovinskog rata koje se duboko usjeklo u sjećanje Hrvata je bitka za Vukovar i događaji koji su uslijedili nakon pada Vukovara.

Bitka za Vukovar počela je 24. kolovoza 1991. godine. Bivša JNA zajedno s paravojnim srpskim snagama postupno je zatvarala obruč oko grada kako bi zauzela Vukovar u svega nekoliko dana. Grad je zasipan tisućama granata, a u napadima su sudjelovali i zrakoplovi bivše JNA. Stanovništvo i branitelji živjeli su u podrumima, bez struje, vode i telefonskih veza, a granatirana je i vukovarska bolnica.

14. studenog  JNA je uspjela razdvojiti hrvatske snage u Vukovaru od onih iz Borova Naselja. Iscrpljeni, izmoreni i bez streljiva, hrvatski branitelji sljedećih su dana postupno prestali s organiziranom obranom.

18. studenog 1991. nakon tromjesečne opsade i gotovo potpunog uništenja grada, prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru.

Tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad poginulo je oko 550 branitelja i 1700 civila, a oko 8000 Vukovaraca je odvedeno u srbijanske logore. Iz grada je prognano svo nesrpsko stanovništvo. Na Ovčari, farmi 5 km istočno od grada Vukovara, u noći s 20. na 21. studeni 1991., dogodio se strašni pokolj Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva. Pacijenti vukovarske bolnice odvezeni su u logor te potom smaknuti. Imena ubijenih uključuju jednu ženu, jednog 77-godišnjeg muškarca te jednog 16-godišnjeg dječaka. Među žrtvama bili su i francuski ratni dobrovoljac Jean-Michel Nicolier i hrvatski novinar Siniša Glavašević. Ubijeno je i desetak Srba, branitelja ili civila vjernih Hrvatskoj.

Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

pripremila Tanja Kos